Krka časopis br. 1

ČASOPIS EPARHIJE DALMATINSKE "KRKA" br. 1

SADRŽAJ:

Besjeda episkopa Dalmatinskog G. Fotija na Preobraženje u manastiru Krki 2003. g.; Učenje svetog Grigorija Palame o čoveku; Vasilije Veliki; Nikola Tesla i Kistanje; Ferman iz Stambola štiti manastir; Obnovljena bogoslovija; Vratimo li se - opstaćemo!; Opstrukcija na lokalnom nivou; Svečanost za Preobraženje; Opet centar duhovnog narodnog života; Nijedno zlo dovijeka; Obnova hrama u Mokrom polju; Proslava svete Petke u Bjelini; Hramovna slava Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu; Hram Uspenja Presvete Bogorodice u Dicmu; Hram Uspenja Presvete Bogorodice u Ublama; Hram sv. apostola Petra i Pavla u Broćancu; Hram sv. Ilije na Zeleovu; Obnova hrama u Čistoj Maloj; Vijesti iz pravoslavnog svijeta; Ikona Paola Venecijana u Splitu; Volja za opstanak; Služenje njegovog preosveštenstva; Adresar.

IZDVAJAMO IZ SADRŽAJA:

BESJEDA EPISKOPA DALMATINSKOG G. FOTIJA NA PREOBRAŽENjE U MANASTIRU KRKI 2003.G

Vaše Preosveštenstvo,
uvaženi gospodine Maštruko, izaslaniče predsednika R.Hrvatske, časni oci, gospodo ambasadori,draga braćo i sestre!
Sabrali smo se danas ovdje, blagodaću Božijom, pod svodove svetinje manastira Krke, da obilježimo veliki Gospodnji praznik Preobraženja.
Gospod Isus Hristos se šest dana pred Svoj svečani ulazak u Jerusalim preobrazio pred trojicom apostola na Gori Tavorskoj, da im pokaže slavu Svog božanstva i slavu Carstva Nebeskoga. Na tom veličanstvenom i čudesnom događaju, na Tavoru pojavljuju se veliki starozavjetni proroci Mojsije i Ilija, koji su sa Gospodom razgovarali o Njegovom predstojećem ulasku, i Njegovom stradanju u Jerusalimu - toj najvećoj drami ljudske istorije; a trojica učenika — sveti apostoli, budući još uvijek nedovoljno usavršeni u vjeri popadali su na zemlju, nemogući u tom trenutku vidjeti toliku Slavu Božiju, i preizobilje netvarne božanske Svjetlosti, koja se tog trenutka iz preobraženog tela Hristovog izlila na svako biće i na svu tvorevinu Božiju.
Po Svom božanskom Sveznanju, Gospod Isus Hristos je znao da će se Njegovi učenici razbježati, kada On kao čojvek bude doživio predstojeće najveće poniženje i stradanje na Golgoti, ali upravo ovom projavom Svoje božanske svjetlosti i Svoje božanske slave na Tavoru, želi da ih ukrepi i osnaži za njihovu kasniju misiju propovjedi Jevanđelja Hristovog po čitavoj vaseljeni.
Od praznika Preobraženja projavljena je i potvrđena konačna i jednom za svagda pobjeda netvarne božanske Svjetlosti nad svakom tamom i tamama ovog svijeta. Tavor je projava pobjede Carstva Nebeskog nad svakim zemaljskim carstvom, nad istorijom i nad smrću i ta pobeda će konačno biti krunisana vaskrsenjem Bogočovjeka Isusa Hrista iz mrtvih.
Tragajući za tom božanskom Svjetloćšu i monasi manstira Krke su se povlačili u pećine i spilje ovog divnog kanjona Krke, želeći da podvigom vjere otkriju u sebi i u svom srcu ovu netvaranu božansku Svjetlost, koja preobražava čovjeka; i od smrtnog prolaznog čovjeka čini ga preobraženom ličnoćšu i građaninom Carstva Nebeskog, već sada u istoriji.
Upravo je zbog njih, monaha bogotražitelja, Preobraženje ustanovljeno kao praznik ovog manastira. Kroz istoriju to je postao i svenarodni praznik na koji su mnogobrojni vjernici dolazili da se po meri svoje vjere i ljubavi prema ovoj svetinji i sami preobražavaju tom božanskom Svjetlošću, koja je od Gore Tavora prisutna u Liturgiji Crkve, preko koje je vjekovima ispunjavala, a i danas ispunjava ovu svetinju manastira Krke.
Mnogi oci su govorili da je cilj čovjekovog života uspeti se na Goru Tavorsku i preobraziti svoje biće božanskom svjetlošću Hristovom, a ta Gora, braćo i sestre, je kroz Svete Tajne Crkve postala unutra u nama, jer je po riječima Svetog Jevanđelja Carstvo Nebesko unutra u nama. Naš podvig je, a i priziv svakom čovjeku, da ga vjerom otkrijemo u dubini svoga srca i svoga bića, te učinimo da ta Božanska Svjetlost Carstva Nebeskog prosija iz nas, čineći nas preobraženim ljudima i onima koji su svjetlost svijetu.
Na ovaj praznik su kroz dugogodišnju istoriju dolazili vjernici i hodočasnici ovoj svetinji da projave svoju vjeru u Boga; da uznesu svoje molitve za muke i raspeća svog svakodnevnog života; da se susretnu sa Bogom i sa bližnjim; da kroz pokajanje i napuštanje zakona tame ovog svijeta pristupe Božanskoj Svjetlosti i ispune svoje biće vječnim životom Carstva Nebeskog.
Braćo i sestre, bez obzira kolika i kakva iskušenja u ovom životu nailazila na nas ljude, pa i na čitave narode, ne trebamo ostajati na njima. Sveta Crkva nas poziva, da neprestano um svoj uzdižemo ka Nebesima, sozercavajući tako preobraženog Gospoda na Gori Tavorskoj, koji nam iz Svoje prevelike ljubavi daruje nestvorenu Božansku Svetlost Carstva Nebeskog. U poređenju sa njom ova naša fizička svjetlost nije ni blijeda sjenka te Slave, međutim i zemaljsku svjetlost nam Bog daruje radi ovoga života.
Mi se kao Crkva molimo da nedavna tragedija, koja je zadesila ove prostore, bude prevaziđena, da se, kako su još govorili starozavjetni proroci - raskuje oružje i da se od mačeva naprave plugovi - da se narod Božiji vrati u svoje kuće, brinući se o svojoj zemlji i o spasenju svoje duše.
Ponekad nam se kao ljudima učini da zbog velikih tragedija i katastrofa u ovom svijetu dominira carstvo tame, međutim Tavor uparvo svjedoči drugačije - da je svjetlost iznad tame, da je dobro iznad zla, i da je vječno Carstvo Božije -Carstvo ljubavi i Božanske Svjetlosti iznad svih istorijskih carstava i da Svjetlost Njegovu ne može pomračiti ništa. To je velika utjeha za nas smrtne, obične ljude, jer bismo mi i više od apostola pali na zemlju pred ovom Božanskom Svjetlošću, ali bez obzira na to želimo da budemo na Gori Preobraženja.
Dozvolite da vas još jednom sve pozdravim u svoje ime i u ime bratstva ovog manastira i da poželim da se svi danas duhovno obogatimo u ovoj svetinji manastira Krke, koja treba da bude, i jeste, mjesto mira i duhovne utjehe.

Živjeli! Bog vas blagoslovio!
Manastir Krka Preobraženje 2003.

Obnova manastira Dragovića
NIJEDNO ZLO DOVIJEKA

U nedavnoj ratnoj tragediji na prostoru Dalmacije, manastir Dragović je ponovo doživeo veliko stradanje, ostao je bez monaštva, opustošen, sa srušenim i uništenim manastirskim konacima. Ali, Bogu hvala, kao što nijedno zlo ne biva do vijeka, tako, nadamo se, prolazi i tragedija manastira Dragovića i evo u naše vreme počinje njegova obnova.
Po volji Božijoj i molitvama Presvete Bogorodice i blagoslovu Njegovog preosveštenstva episkopa Dalmatinskog g. g. Fotija počinje obnova i trećeg pravoslavnog drevnog manastira u Dalmaciji - Dragovića podignutog 1395. godine na rijeci Cetini u Dalmaciji.
Od osnivanja, manastir Dragović je tri puta premještan sa svojih temelja, a poslednju najveću tragediju je doživio kada je potpuno potopljen stvaranjem akumulacionog jezera za branu Peruču. Zbog toga je manastir sa svoga drugog istorijskog mjesta izmješten više, u brdo, iznad toga akumulacionog jezera, gde je 1958. godine podignuta današnja crkva manastira Dragovića.
Pošto naša Crkva i naš vjerujući narod u Dalmaciji živi još uvijek u teškim uslovima, mi svakako nismo u mogućnosti da sami učinimo ovo veliko bogougodno delo, ali se, na prvom mestu, uzdamo u pomoć Božiju i zastupništvo Presvete Bogorodice i svete Petke, kojima su posvećeni hram i kapela manastira Dragovića, i svakako u pomoć blagočestivoga pravoslavnoga naroda, ne samo iz Republike Hrvatske, već širom svijeta, kako bismo ovo veliko delo izveli.

Svoje priloge za obnovu manastira Dragovića možete poslati na žiro-račun:
Privredna banka Zagreb , Imotski
devizni račun: 70310-valuta-1400000-948672,
kunski račun: 2340009-1110105079.
Crkvena opština Imotski sa naznakom za manastir Dragović.

Srpska pravoslavna bogoslovija u manastiru Krka
OBNOVLJENA BOGOSLOVIJA

Odlukom Svetog arhijerejskog sabora u maju 2001. g. Srpska pravoslavna bogoslovija "Sveta Tri Jerarha" ponovo počinje radom u manastiru Krka. Te godine je Bogoslovija imala samo jedan razred i 12 učenika. Danas je Bogoslovija mnogo uznapredovala. U tri razreda ima 40 redovnih i 10 vanrednih učenika, kojima Hristovu nauku predaju 9 predavača, na čelu sa episkopom Dalmatinskim G.G. Fotijem, koji ujedno vrši dužnost rektora bogoslovije.
Bogoslovija "Sveta Tri Jerarha" u manastiru Krki je najstarija srpska bogoslovija. Nju je osnovao 1615. mitropolit dabrobosanski kir Teodor, čije je sjedište bilo u to vrijeme u manastiru Rmnju. Bogata istorija manastira Krke je ujedno i istorija Bogoslovije. Kako je živio srpski narod u Dalmaciji, tako je i škola imala svoje svijetle i teške trenutke. Nekoliko puta škola je mijenjala mjesto, ali je uvijek bila vezana za manastir Krku, jer je manastir bio i ostao centar duhovnosti pravoslavne Dalmacije.
U analima bogoslovije je svijetlim slovima ispisano ime blaženopočivšeg episkopa Stefana Boce u čije vrijeme (1964.) Bogoslovija, u teškim trenutcima za Srpsku Crkvu, počinje ponovo da radi. Tu su i imena mnogih profesora koji su se trudili da u srca mladih bogoslova usade ljubav hrišćansku, ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjem. Ta nauka i ta ljubav iznjedrile su mnogo episkopa, sveštenika i monaha Srpske crkve.
Bogoslovija je uvijek dijelila sudbinu sa narodom, pa tako i olujne '95-e kada je premještena najprije u Divčibare, a potom u Srbinje, odakle se, čim su se stekli uslovi, vraća u svoju kolijevku, manastir Krku.
Bogata prosvjetna tradicija ovog drevnog manastira tako je produžena.