Pravoslavni stanovnici u primorskim gradovima i na dalmatinskim ostrvima sreću se još u ranom srednjem veku. Bili su to uglavnom pravoslavni Grci, a kasnije u XIV, XV i XVI veku, postoje i kolonije Srba.

U XIV veku, osnovana su tri srpska manastira: Krupa (1317), Krka (1350) i Dragović (1395), koji postaju duhovna središta, kulturna stecišta i nacionalna zborišta srpskog naroda u Dalmaciji.

Manastir Krka je smješten tri i po kilometra istočno od Kistanja,u kanjonu rijeke Krke,  manastir nazvan po rijeci koja pored njega protiče. Ovaj drevni manastir Krku podigla je srpska princeza Jelena, sestra cara Dušana, udata za hrvatskog kneza Mladena II Šubića, posvetivši ga sv. arhanđelu Mihailu. Bilo je to 1350. godine. Predanje kaže da su manastir na današnjem mjestu osnovali monasi prispjeli iz Svete Zemlje i to iz manastira Sv. arhistratiga Mihaila, kojeg je tamo podigao kralj Milutin. Njih je na to nagovorio ispovijednik princeze Jelene, monah Ruvim.

Manastir Dragović je podignut krajem 14. vijeka, nekoliko godina poslije Kosovske bitke, 1395. Smješten uz rijeku Cetinu, nedaleko Vrlike, u lijepom predjelu, u više je navrata doživljavao ružna i teška vremena. Sa prvobitnog mjesta premještan je još dva puta. Uz to,upoznao je nekoliko teških najezda inorodnih i inovjernih, nakon čega je za izvjesno vrijeme zapušćivao. Godine 1480. turska navala ga je opustošila i razagnala monahe kojekuda. Nakon toga stajao je pust dvadeset godina, a onda je obnovljen.

Manastir Sveta Lazarica na dalmatinskom Kosovu
Zbog daljine i broja vjernika davno se osjećala potreba za podizanje još jednog hrama u Kosovskoj dolini. Zalaganjem i inicijativom velikog graditelja i zaslužnog vladike Stefana Kneževića (1853—1890) počelo je  1874.  godine  zidanje nove crkve u selu Zvjerincu, na glavici, u Kosovu (desetak kilometara južno od Knina). Te iste godine je vladika Stefan osvetio temelje ove crkve i posvetio ih sv. Joakimu i Ani.
Međutim, kada je hram bio završen Vladika je promjenio patrona, i ovu crkvu posvetio Svetom Velikomučeniku Srpskom Knezu Lazaru.

Manastir Svetog Vasilija Ostroškog Crnogorci
Po blagoslovu Njegovog Preosveštenstva Episkopa dalmatinskog G.G. Fotija osnovan je novi manastir u Eparhiji dalmatinskoj i to manastir Svetog Vasilija Ostroškog u selu Crnogorci pored Imotskog. Ovaj manastir je peti manastir u Eparhiji dalmatinkoj i biće duhovni centar Imotske krajine.

Manastir Svete velikomučenice Nedjelje
Njegovo Preosveštenstvo Episkop dalmatinski G.G. Fotije služio je 17.jula 2005.g. Svetu Arhijerejsku Liturgiju u zavjetnom hramu Svete velikomučenice Nedjelje u Oćestovu. Tom prilikom je ovaj hram proglašen  ženskim manastirom. Tako je manastir Svete velikomučenice Nedjelje postao šesti manastir i prvi ženski manastir u Eparhiji dalmatinskoj.
Ovom poznatom dalmatinskom saboru kao i proglašenju manastira Oćestova bilo je prisutno nekoliko hiljada vjernika koji po tradiciji dolaze na hodoćašće ovoj svetinji.